Utjecaj na prinos masline


Na postizanje maksimalnog prinosa maslina utjeću sljedeći čimbenici: vrsta nasada, tip uzgoja, sorta masline, urod prijašnjih godina, uzgajivačke prakse i stanje ishranjenosti stabala. Broj plodova po stablu te veličina i težina plodova također su važni faktori i u proizvodnji ulja i stolnih maslina. Kako bi se iz godine u godinu osigurali visoki prinosi maslina, neophodna je uravnotežena ishrana biljaka.

Pravilnim korištenjem hranjiva i održavanjem odgovarajućeg stanja ishranjenosti biljaka smanjuje se učinak alternativne rodnosti te se maksimalizira prinos i povećava uzgajivačeva profitabilnost.

Maslina pripada među kulture s dvosezonskim razvojem. Tu činjenicu svakako treba uzeti u obzir prilikom planiranja programa gnojenja. Biljke apsorbiraju hranjiva prema različitim obrascima, ovisno o tome je li godina plodna ili manje plodna. Obrasci apsorpcije različitih listova također se razlikuju, a mogu biti različiti čak i kod istovrsnih listova, ovisno o godini. Starost listova i opterećenje stabla plodovima uroda čimbenici su koji određuju kako će se hranjiva razvijati u listu. U odnosu na ostatak stabla, lišće i plodovi sadrže najveći dio hranjivih tvari, oko 65% od ukupnog sadržaja. (prikazano na grafikonu 1)

imagecov5f.png

Ishrana nasada i prinos maslina

Dušik

Dušik je najvažnije hranjivo koje utječe na prinos maslina. Količina i vrijeme primjene ovisit će o lokalnim uvjetima i stanju usjeva. Dušik je stablima masline potreban u većoj količini od bilo kojeg drugog hranjiva. Dušik može proizvesti 3-4 g/kg prinosa masline i oko 8-10 kg rezidbenog materijala.

Posebno je važno obaviti gnojidbu maslina dušikom tijekom manje plodne godine jer će biljke dobiveno hranjivo iskoristiti u sljedećoj, plodnoj godini. Tijekom manje plodnih godina stabla masline imaju veću sposobnost pohrane hranjivih sastojaka u listovima nego tijekom plodnih godina jer dušik potreban za rast maslina nije u potpunosti iskorišten.

Bor

Četverogodišnje ispitivanje pokazalo je kako je u maslinicima gdje su primjenjivani bor i dušik postignut veći prinos u odnosu na maslinike u kojima nisu korištena gnojiva. Također, bez primjene gnojiva tlo se osiromašuje dušikom i borom. Dugoročno, ukoliko se zemlja ne dohranjuje može doći do pada udjela dušika ispod kritične vrijednosti od 15 g/kg. Vidljivi rezultat  primjene dušičnog gnojiva mogu se očekivati ako je analiza listova ispod preporučene vrijednosti (1,5%). (Prikazano na grafikonima 2 i 3).

Slide2.JPG

Kalij

Kalij je drugo najzastupljenije hranjivo u maslinama i shodno tome značajno utječe na prinos maslina (grafikon 4). Može proizvesti 4,5 g/kg plodova  u iznosu. Kalij je posebno važan za maslinike koji se navodnjavaju samo oborinama. U jednom masliniku sorte "chemlali" koji je prethodno navodnjavan samo oborinama, povećanom primjenom kalija - bilo u tlu ili folijarnom prihranom - povećala se proizvodnja maslinovog ulja uz zadržavanje kvalitete. Treba, međutim, dodati da u situacijama gdje se za navodnjavanje koriste samo oborine primjena kalija u tlu može imati ograničeni učinak zbog manjka vlage u tlu.

Slide3.JPG

Ostale poljoprivredne prakse koje utječu na prinos maslina

 

  • Analiza listova i tla dat će smjernice za pravilno uravnoteženje hranjiva, kako se gnojivo ne bi dodavalo “od oka”, nego prema specifičnim potrebama pojedinog maslinika.
  • Reakcija stabala razlikovat će se ovisno o vrsti gnojiva i primijenjenoj količini, te ovisno o stanju tla, biljaka i okoliša.
  • Manje plodna godina kod maslina ima ključnu važnost za održavanje stanja ishranjenosti stabala, izbjegavanje prekomjerne rodnosti i održavanje kontinuiteta prinosa.
  • I druge prakse utječu na prinos maslina; na primjer, prstenovanje grana, a učinak se razlikuje ovisno o sorti i klimatskim uvjetima.